ISLAMSKI AHLAK

Back | Index | Next

Prvo poglavlje

_____________

ISLAMSKI AHLAK
(Islamski moral)


 
6 - INOVATORSKO VJEROVANJE

(Bid'at i'tikad)

Šesta bolest kalba (tj. duhovnog srca koje se nalazi u mišićnom organu kojeg mi zovemo srce) je posjedovanje inovatorskog vjerovanja (bid’at i’tikad-a), što znači, imati heretičko, pogrešno i nastrano vjerovanje. Većina muslimana boluje od ove katastrofalne bolesti. Razlog koji vodi čovjeka u ovu bolest je čovjekov pokušaj da racionalizira ili rasuđuje (razumijeva) u stvarima koje se ne mogu osjetiti preko ćulnih organa i koje se ne mogu dokučiti i shvatiti putem proračuna i vjerovanje u stvari u kojima razum griješi, pravi grešku. Svaki musliman mora da slijedi učenja jednog od dva mezheba u vjerovanju, to jest, ili maturidi (mezheba) ili ešari (mezheba). Slijeđenje bilo kojeg od ova dva imama će spasiti čovjeka od ove bolesti. Jer, alimi ehli sunneta rahime-humullahu teala su u znanju, koje je izvan čovjekovog shvatanja (i razumijevanja), samo slijedili Kur’ani kerim i hadisi šerife. Oni su upotrijebljavali svoje mentalne kapacitete samo da se zadube u ova dva (izvora) i da probaju shvatiti njihova značenja. Oni su zapisali u svoje knjige ono što su naučili od Ashaba kiram, koji su stekli svoje vjersko obrazovanje od Resulullaha.

[Ako neka osoba porekne ili posumnja u nešto što je rečeno jasno u Kur’ani kerimu ili hadisi šerifima ta osoba će postati kafir [tj. Allahov neprijatelj]. Davanje pogrešnog značenja onome što nije jasno rečeno i što je, prema tome, sumnjivo, je bid’at. Ako neko povjeruje u ovo pogrešno tumačenje ili shvatanje Kur’ani kerima ili hadisa on postaje sljedbenik bid’ata (ili ehl-i bid’at). Onaj ko naziva svoje razumijevanje i svoje ideje Kur’ani kerim ili hadisi šerif se zove zindik. Međutim, ako osoba odbije naređenje u Kur’ani kerimu ili hadisu, rekavši, na primjer, “Kako bi se ovo moglo desiti?! Ovo ne može biti! To moj mozak ne prihvata!”, on će postati kafir. Ako neko kaže da je nešto što je zabranjeno (tj. haram) dozvoljeno (tj. halal), i ako se ta izjava temelji na nekom ajetu ili hadisi šerifu, on ne postaje kafir već posjednik bid’ata (bid’at sahibija). Izjava, “Ebu Bekrov i Omerov izbor za halifu nije hakli (pravedan) ” je bid’at. Međutim, dalje zalaženje i kazivanje da oni nisu imali pravo na hilafet je kufr. Muhammed Šihristani rahime-hullahu teala kaže u njegovoj knjizi Milel ve nihal da su alimi hanefi mezheba u pogledu i’tikada (vjerovanja) slijedili učenja imama Ebu-Mensur-Maturidija rahime-hullahu teala zato što je hazreti Ebu Mensur Maturidi primjenjivao metodologiju (usul i furu) imam-i-a’zam-Ebu-Hanifinog mezheba. “Usul” znači i’tikad (vjerovanje). “Furu” znači propisi islama (ahkam-i islamijje). Alimi maliki, šafi’i (šafii) i hanbeli mezheba su u i’tikadu slijedili učenja imama Ebul-Hasan-Eš’arija rahime-hullahu teala. Abdulvehhab Tadž-uddin-i Subki, rahime-hullahu teala, jedan od alima šafijiskog mezheba, koji je bio sin Ebul-Hasan-Ali-Subkija je rekao da je on proučavao knjige hanefi učenjaka (alima) i primijetio da se oni razdvajaju u trinaest mes’ela od šafijiskog i’tikada (vjerovanja). Ali, on je rekao da su ta njihova neslaganja u vrlo sićušnim stvarima i da te razlike (među njima) ne znače da su oni skrenuli sa pravoga puta. Među njima nema razlika u bitnim stvarima. Njih oba (tj. oba mezheba) su na pravom (hakk) putu. Muhammed Hadimi rahime-hullahu teala kaže na tri stotine sedamnaestoj (317.) stranici njegove knjige Berika da je on izučavao učenja maturidijevog i eš’arijevog mezheba i ocijenio da između ova dva mezheba postoje 73 vrlo sićušne razlike (u vjerovanju). U knjigama Hadika i Berika je detaljno objašnjeno da će bid’at sahibije sigurno otići u džehennem.]

ISLAMSKI AHLAK

Back | Index |