Pogrena tuma?enja Kur'ani kerima

Rije? tefsir zna?i iznoenje i otkrivanje. To je proces obavjetavanja (bejana) i otkrovenja (kef). Rije? tevil zna?i ukidanje, ponitenje ili pribjegavanje. Tefsir je davanje zna?enja. Tevil je odabiranje jednog od mnogih zna?enja. Nije dozvoljeno davati zna?enja po naem li?nom razumijevanju (reju). Tefsirenje se ?ini prema pravilima rivajet-a ili nakl-a. S druge strane tevilenje se ?ini prema osobinom znanju i mogu?nostima. Hadisi erif kae, Ko protuma?i Kurani kerim prema svom li?nom miljenju je sigurno pogrijeio ?ak i da je u pravu. Potpuno je pogreno re?i da je zna?enje Allahove delle-anuhu rije?i (kelama) tako i tako bez prethodnog istraivanja je li ono u skladu s komentarima Resulullaha sallallahu alejhi ve sellem i njegovih Ashaba kiram radijallahu anhum i (bez prethodnog istraivanja) je li ono u skladu s tuma?enjima (tefsirima) prethodnih alima i metodologijom tefsirske nauke (ilm-i tefsir) i bez poznavanja Kurejevi?kog dialekta arapskog jezika koji se govorio u doba Resulullaha, i dok se ne razmisli o realnosti (hakikatu) i njegovom alegori?nom (medazi) gleditu, i bez mogu?nosti razlikovanja je li on opti, li?ni, saeti (mudmal) ili opirni (mufassal) i bez istraivanja razloga zato je taj ajeti kerim objavljen i je li on nasih ili mensuh. Tefsir je ne?ija sposobnost razumijevanja Allahovih delle-anuhu rije?i (kelam-i ilahi) i ta je Allah delle-anuhu njima htio re?i (murad-i ilahi). ?ak i ako je ne?ije tuma?enje po njegovom razumijevanju ispravno, poto nije izvedeno slije?enjem prikladne metodologije, ono je greka. Ako je njegovo tuma?enje neispravano on postaje kafir. Isto je tako grijeh i prenoenje hadisi erifa za koje ne znamo jesu li ispravni (sahih) ili pokvareni; bez obzira na njihovu ispravnost ili pokvarenost. Takvoj osobi nije dozvoljeno da ?ita hadise. Da bi mogli prenijeti hadis iz knjiga hadisa mi moramo imati idazet (dozvolu, diplomu) od alima hadisa. Jedan hadisi erif kae, Ko izumi re?enicu i kae da je hadis bi?e kanjen u dehennemu. Onim, koji nemaju idazet (dozvolu, diplomu) od alima tefsira je dozvoljeno da kau ili napiu o Kurani kerimu ako su to (to kau ili napiu) uzeli iz knjiga tefsira. Oni koji posjeduju gore napisane uslove mogu bez idazeta prenijeti (nakl) tefsir i hadis. Nije daiz (dozvoljeno) uzimati pare za davanje idazeta (dozvole, diplome). Onom ko pokae neophodne kvalifikacije je vadib dati diplomu. Onim koji nemaju neophodne kvalifikacije je haram dati diplomu. Hadisi erifi kau, Oni koji daju zna?enja Kurani kerimu a nemaju neophodne kvalifikacije ?e biti podvrgnuti dehennemskom azabu, i Ko kae da je hadis (neto) za to ne zna (da je hadis) bi?e kanjen u dehennemu, i Oni koji izraavaju svoja li?na miljenja kao objanjenje Kurani kerima ?e biti kanjeni u dehennemu. Ovdje se ubrajaju inovatori (bidat sahibije) koji citiraju Kurani kerim i hadisi erif da dokau svoja pokvarena vjerovanja. [Ovdje se ubrajaju ije (iije), vehabije, sljedbenici teblig demaata, Mevdudi, i Sejjid Kutub. Jusuf Nebhani, rahmetullahi alejh, u svojoj knjizi evahid-ul hak detaljno govori o ovim pokvarenim tefsirima. Ovakvi su i oni [zindici], koji tvrde da Kurani kerim ima pored doslovnog zna?enja i unutranje zna?enje, samo da bi mu dali zna?enje po svom miljenju. Ovdje se ubrajaju i oni koji prave tefsire upotrebljavaju?i zna?enja rije?i koja su preovla?uju?a u njihovo vrijeme. Jedan od osmanlijskih alima je bio i Nuh bin Mustafa Konevi, rahime-hullahu teala. On je preselio 1070./1660. g.n.e. u Kairu na ahiret. Sljede?i odlomak je (uzet) iz njegovog prijevoda knjige Milel ve Nihal koju je napisao Muhammed ihristani, rahime-hullahu teala: Oni koji pripadaju ismailijja grupi (firki) se tako nazivaju zato to kau da slijede Ismaila, starijeg sina imama Dafera Sadika. Oni se tako?e nazivaju i batinijja firka zato to kau da Kuran ima i unutranja (batin) i doslovna (zahir) zna?enja. Oni kau da su zahir (jasna, doslovna) zna?enja ograni?ena i da su ih alimi fikha odredili. Oni kau da su Kuranova unutranja (batin) zna?enja kao beskrajni okean. Oni, umjesto da slijede doslovna zna?enja, vjeruju u unutranja zna?enja Kurani kerima koja su oni izmislili. Na Pejgamber, sallallahu alejhi ve sellem, je saoptio jasna (zahir) zna?enja Kurani kerima svojim Ashabima. Ostavljanje jasnih, bukvalnih zna?enja i slije?enje izmiljenih zna?enja izaziva kufr. Oni pokuavaju da ovakvim trikovima iznutra unite islam. Oboavatelji vatre (medusije) a naro?ito njihov vo?a, Hamdan Karmut, je izumio ove trikove sa ciljem da osnuje Karamuta dravu i zaustavi irenje islama. On je pobio hadije i premjestio Hader-i esved iz Kabe u Basru. Oni su izmislili rije?i kao to su, Slije?enje dunjalu?kih slasti je dennet a slije?enje vjerskih propisa je dehennem. Oni su nazvali harame lijepim umjetnostima. Oni vode omladinu u hedonisti?ki, zadovoljstvom ispunjeni na?in ivota, varaju ih i govore im da su one stvari, koje islam proglaava kao zabranjene i grijeh (fuh), moralne vjebe. Njihova drava je nanijela mnogo tete islamu. Nju je 372./983. g.n.e. unitio Allahov delleanuhu gnjev (gadab-i ilahije).] Nije dozvoljeno tuma?iti (tefsiriti) u skladu s principima prenosa (nakl-a). Da bi neko mogao tuma?iti (tefsiriti) on mora biti duboko u?en u sljede?ih petnaest nau?nih disciplina (iluma): Lugat (jezik, dijalekt i rije?i), nahv (sintaksa), sarf (gramatika), itikak (etimologija), meani (zna?enje), bejan (objanjenje), bedi (ornamentacija govora), kiraet (?itanje), usul-i din (metodologija vjere), fikh (islamska pravna nauka), esbab-i nuzul (rasu?ivanje ili uzrok objave ajeta Kurani kerima), nasih (onaj koji ponitava prethodni ajet), mensuh (poniteni ajet), usul-i fikh (metodologija islamske pravne nauke), hadis i ilm-i kalb (nauka o duhovnom srcu). Onim, koji ne znaju ove nauke, nije dozvoljeno tefsiriti Kurani kerim. Sr?ano znanje, koje Allah delleanuhu alje direktno -- bez posrednika -- onim zrelim alimima (koji imaju rasih ilm i) koji vrlo precizno i paljivo slijede propise islama, se zove mevhibe ili kalb ilmi. Hadisi erif kae, Allah delleanuhu u?i one, koji rade u skladu sa svojim znanjem, ono to ne znaju. Nikom ko ne zna gore navedenih petnaest nau?nih disciplina nije dozvoljeno tefsiriti [tuma?iti Kurani kerim]. Ko tuma?i [Kurani kerim], a ne zna ovih petnaest nau?nih disciplina, tuma?i (tefsiri) po svom miljenju i zasluuje da bude kanjen u dehennemu. Hadisi erif kae, Allah delle-anuhu ?e onome ko ?etrdeset dana iskreno (s ihlasom) slijedi islam napuniti srce sa mudro?u (hikmetom). On ?e je (mudrost) po?eti govoriti. Ko god daje zna?enje nejasnim (muteabih) ajetima je isti kao i oni koji tuma?e po svom miljenju. Tuma?enja bidat sahibija (inovatora, onih koji su skrenuli sa pravog puta) spadaju u ovu vrstu. U Kurani kerimu su tri vrste znanja. Allah delle-anuhu nije nikog podu?io prvu vrstu znanja. Ovdje spada istina (hakikat) o Njegovoj li?nosti (zatu) i atributima (sifatima) i nepoznatom (gajbu). Druga vrsta znanja je tajanstveno znanje koje je On otkrio Svojim Pejgamberima. Pejgamberi ga mogu otkriti onima koje Allah delle-anuhu odabere. On je podu?io Svoje Pejgambere alejhissalatu vesselam tre?u vrstu znanja i naredio im da ga podu?e svojim sljedbenicima (tj. ummetu). Tre?a vrsta znanja je podijeljena u dvije podvrste. Prva vrsta se moe samo nau?iti sluanjem. Ovdje spada znanje o Kijametu (Sudnjem danu). Druga vrsta se u?i posmatranjem, pregledanjem, ?itanjem i shvatanjem njenog zna?enja. U ovu grupu spada znanje koje se odnosi na iman i islam. Znanje islama koje nije jasno saopteno nassovima (tj. Kurani kerimom i hadisi erifom) ?ak ni mudtehid imami nisu mogli sigurno shvatiti; oni su imali razli?ita miljenja. Tako su se po pitanju amela (ibadeta) pojavili razni mezhebi. Rad onih koji izvode zna?enja slijede?i prethodno spomenutih petnaest nau?nih disciplina se ne zove tefsir ve? tevil zato to ova zna?enja u sebi sadre njihov izbor (rej). Drugim rije?ima oni odabiru jedno od mnogih vidljivih zna?enja. Ako se njegov izbor ne slae s doslovnim i jasnim zna?enjem ajeti kerima i hadisi erifa ili idma-om (saglasno?u) on je fasid. Knjiga Berika, kada objanjava da je raks (tj. derviko skakanje i igranje i uzvikivanje) zabranjen (haram), kae, Nama nije nare?eno da radimo po tefsirima. Nama je nare?eno da slijedimo knjige fikha.

na ovom linku PRVA VERZIJA mozete naci prvu originalnu verziju ove stranice